26th velj.2014

Prijelaz sa Windowsa na Linux – Kratki vodič

by Goran Krstičević

Prijelaz sa Windowsa na Linux – ukoliko imate u planu prijeći na Linux sigurno se pitate “Da li je Linux za mene?”. Isto pitanje vjerovatno je prolazilo kroz glavu korisnika koji su sada već iskusni korisnici Linuxa. Prijelaz sa Windowsa na Linux može biti zaista ‘bolan’. Ako smatrate da ste napredni korisnik Windowsa to ne znači da ćete biti napredni korisnik Linuxa. Istina, napredni korisnici Windows sustava vjerovatno će se lakše prilagoditi i prije pohvatati određene stvari bilo kojeg drugog operacijskog sustava za razliku od manje naprednih korisnika. Vrlo bitna stvar i naša preporuka je da prijelaz sa Windowsa na Linux bude postupan. Većina novijih GNU/Linux distribucija dolazi sa Live medijem – ISO preslikom koju snimite na CD/DVD ili USB stick i isprobate sustav bez ikakvog utjecaja na postojeći instalirani sustav. Također, postoje mogućnosti da pokrećete dva ili više sustava na jednom računalu, tzv. dual boot, ili da sustav pokrenete virtualno, no o tome će biti riječi u jednom od narednih tekstova.

Mnogi su se već odlučili za sustav otvorenog koda, kao što je primjerice Linux, koji sam po sebi ima velik broj prednosti pa zašto i vi nebi, ako ništa drugo barem, probali nešto novo. Otvoreni kod je onaj koji je javno dostupan i svi ga smiju koristiti, mijenjati, dopunjavati i sl.

Instalacija GNU/Linux distribucija nije pretjerano teška, no to naravno ovisi od distribucije do distribucije. Naravno da se u samom početku nećete ‘baciti’ na instalaciju Arch Linuxa već ćete odabrati neku od distribucija koje su namijenjene početnicima kao što su Ubuntu, Linux Mint ili neka od Ubuntu baziranih distribucija. Ukoliko znate instalirati Windows operacijski sustav bez problema (a u nekim slučajevima i puno lakše) ćete instalirati neke od popularnih GNU/Linux distribucija. Također je bitno imati na umu da ukoliko odaberete bilo koju Linux distribuciju možete računati na tehničku pomoć, bilo da je ona službena ili ne službena (u obliku pitanja, odgovora, foruma.. od strane Linux zajednice). Da, dobro ste čuli, Linux zajednice u kojoj si ljudi međusobno pomažu i teško da će, primjerice, Windows zajednica ikad nadmašiti jačinu Linux zajednice.

Kako odabrati pravu distribuciju?

Mnogi korisnici koji po prvi puta ulaze u Linux svijet na kraju ostanu zbunjeni od prevelikog izbora. Do sada su koristili jedan sustav koji na većini računala izgleda i funcionira više-manje isto. Ukoliko na računalu imamo instaliran Windows 7 i kasnije u školi ili na poslu sjednemo na drugo računalo velika je vjerojatnost da ćemo i ondje pronaći isto neku od verzija Windows sustava na kojemu ćemo bez većih problema pronaći ono što želimo, jer je sučelje slično ili identično. Na Linuxu je situacija nešto drugačija jer postoji nekoliko grafičkih sučelja i bezbroj distribucija što može zbuniti početnike.

Krenite najprije sa odabirom grafičkog sučelja. Grafičko sučelje je ono što vidimo na ekranu računala i što koristimo da bismo obavili ono što želimo. Njih možemo podijeliti prema težini, odnosno prema računalnim resursima koje zahtijevaju za rad, a možemo ih vidjeti na većini Linux distribucija. Zbog toga zaista nemamo nikakvih ograničenja kod odabira distribucije. Neka od najpopularnijih grafičkih sučelja su:

  • KDE – sučelje koje svojim mogućnostima nadmašuje druga grafička sučelja. Njegovo pokretanje neće moći obaviti starija i slabija računala, jer za normalan rad KDE zahtijeva bar 512 MB RAM memorije i procesor od 1 GHz, dok se preporučuje 1 GB RAM i procesor jači od 1 GHz. Neke od popularnih distribucija koje koriste KDE sučelje su: OpenSUSE, Kubuntu, Mageia, Linux Mint, PCLinuxOS.
  • GNOME (GNOME Shell) – sučelje koje je najpopularnije, no ta popularnost je počela polagano opadati nakon izlaska posljednje inačice GNOME 3.x koje se još naziva i Gnome Shell. Starija inačica Gnome sučelja je izgledom slična KDE okruženju, tj. sadrži jednu ili dvije trake na kojima se nalaze popis prozora, izbornik aplikacija i sat, a na koje se po potrebi mogu dodati još neki dodaci. Neke od distribucija koje dolaze sa GNOME Shell sučeljem su: Fedora, Debian, OpenSUSE, a na ostale distribucije se može naknadno instalirati.
  • Cinnamon – sučelje koje je izvedenica Gnome Shell sučelja, a stvorili su ga developeri Linux Mint distribucije nezadovoljni Gnome Shell-om. Linux Mint developeri žele u Cinnamonu stvoriti sučelje slično starom Gnome 2 načinu rada, s jednom trakom na dnu ekrana s popisom prozora, izbornikom aplikacija, satom i drugim dodacima koje po potrebi možemo dodati. Kao zadano okruženje koristi ga Linux Mint, a može se instalirati i na neke od ostalih Linux distribucija.
  • XFCE – je odličan izbor za starija računala jer ga je moguće pokrenuti na računalu s procesorom od 300 MHz i 192 MB RAM memorije. Nudi nam standardnu traku s popisom prozora, izbornikom aplikacija, satom itd. koju je moguće dodatno podešavati i dodati nove trake. XFCE je moguće dodatno podešavati s brojnim temama i ikonama koje možemo pronaći na Internetu. Neke od distribucija sa XFCE sučeljem su: Xubuntu, PCLinuxOSFedora, OpenSUSE, Debian.
  • LXDE – je još jedno sučelje koje će doslovno letjeti na bilo kojem računalu. Kod tek pokrenutog sustava LXDE troši 45 MB RAM memorije, što ga čini najmanje zahtjevnim grafičkim okruženjem. Na službenim stranicama je popis hardvera na kojemu je testiran LXDE, a prvi na popisu je Pentium II 266 MHz sa 192 MB RAM memorije gdje piše da sustav radi sasvim zadovoljavajuće. LXDE uključuje svoje alate za podešavanje izgleda i drugih postavki kao što su LXAppearance, LXLauncher, LXSession Edit, tako da ga bez većih problema možete prilagoditi svojim potrebama.
  • Unity – je sučelje koje je razvila tvrtka Canonical – tvorac Ubuntu distribucije, a koje se za sada nalazi jedino na Ubuntu distribuciji.
  • Cinnamon

Microsoft Office kompatibilnost

Microsoft Office paket nije dio Linuxa, odnosno u ne postoji verzija Microsoft Office-a za Linux, ali zato postoji velik broj alternativa kao što su npr. OpenOffice, Apache Office, LibreOffice itd. Među mnoštvom alternativa najviše se istaknuo LibreOffice koji je naša preporuka Linux korisnicima.

LibreOffice može bez problema otvoriti svaki dokument koji je kreiran u Microsoft Office paketu, ali izgled nije uvijek 100% identičan zbog specifičnog načina formatiranja i konvertiranja dokumenata.

U teoriji Microsoft Office na Linuxu možete pokrenuti pomoću Wine-a – malene aplikacije za Linux koja omogućuje pokretanje Windows aplikacija u Linuxu. Naravno, ovo vam ne preporučujemo.

Ako baš stvarno trebate određenu značajku Microsoft Office paketa koja nije dostupna u LibreOffice paketu preporučujemo vam da razmislite o zadržavanju Windows operacijskog sustava kao virtualne mašine ili jednostavno napravite dual boot – pokrećete i jedan i drugi sustav na jednom računalu.

Igranje na Linuxu

Odavno je poznato da je Linux OS daleko iza Windows OS-a po pitanju igrica i igranja na računalu. S razvojem Steam OS-a stvari polako kreću na bolje i Linux je polagano sve zastupljeniji u svijetu gameing-a. Za očekivati je da će Linux uskoro biti ‘rame uz rame’ s Windowsom po pitanju igara.

Softverska podrška

  • Mozilla Firefox – Ovaj program jedan je od najpopularnijih slobodnih Web preglednika. Radi vrlo brzo i pouzdano, te ne zahtijeva puno resursa, a osim na Linux radi i na Windows i drugim platformama. Osim ugrađenih mogućnosti vrlo jednostavno se može proširivati brojnim drugim raspoloživim dodacima koji se mogu preuzeti slobodno na Internetu. Uz Firefox tu je i Google Chrome, Opera
  • Mozilla Thunderbird – Izvrstan program za čitanje pošte koji u sebi sadrži ugrađeni filter za neželjene poruke, adresar, news preglednik, sigurnosne i enkripcijske mogućnosti, digitalno potpisivanje, pretraživanje poruka, POP/IMAP protokola, … Iako sadrži vrlo veliki skup mogućnosti sučelje mu je vrlo jednostavno, jasno i prilagodljivo. Osim ugrađenih mogućnosti vrlo jednostavno se može proširivati brojnim drugim raspoloživim dodacima koji se mogu preuzeti slobodno na Internetu.
  • GIMP – GIMP je napredan, slobodan i besplatan program za uređivanje i stvaranje grafike. Prvenstveno namijenjen retuširanju i korekcijama fotografija, slikanju i crtanju, montažama i pripremi grafika za tisak. Prema svojim karakteristikama sličan je programu Adobe Photoshop, a podržava gotovo sve grafičke formate i konverzije iz jednog formata u drugi. Najviše se primjenjuje za pripremu digitaliziranih grafika za prikazivanje na mreži.
  • OpenShot – je slobodan program otvorenog kôda namijenjen izradi i obradi video materijala. Ima vrlo jednostavno sučelje, te je vrlo jednostavno uređivati video materijale te dodavati nove objekte,…
  • Audacity – Ovaj program koristi se za snimanje i uređivanje zvučnih zapisa. Aktualna inačica raspoloživa je za Microsoft Windows i GNU/Linux operacijski sustav. Ima mogućnost primjene filtera gotovo u realnom vremenu. Podržava vrlo veliki broj audio formata, pa ga se može koristiti i za potrebe konvertiranja iz jednog u drugi zvučni zapis.
  • Blender – Blender je program za izradu 3D modela, animacija i renderiranja. Aktualna inačica raspoloživa je za sve popularne operacijske sustave što uključuje Microsoft Windows i GNU/Linux platformu.
  • Xara Xtreme – Xara Xtreme je trenutno najbži grafički program iznimnih naprednih mogućnosti prvenstveno namijenjen izradi vektorske grafike. Vrlo je jednostavan za korištenje i učenje, a omogućava izradu velikog broja različitih vrsti grafičkih elemenata.

Ovo su samo neke od mnoštva aplikacija koje možete koristit na Linuxu potpuno besplatno.

Hardverska podrška

Velika većina hardvera je podržana i automatski prepoznata tako da ćete u zaista rijetkim slučajevima morati samostalno instalirati upravljačke programe (eng. Driver).

Određeni problemi još uvijek postoje kada je u pitanju bežična mreža (WiFi). Ponekad WiFi mrežna kartica radi odlično, nekad je potrebno samostalno instalirati upravljačke programe, ponekad je potrebno ‘nabaciti’ firmware, a u slučaju da nikako ne možete ‘upogoniti’ WiFi mrežnu karticu, ili ne radi kako bi trebala pod Linuxom, tada na scenu stupa ndiswrapper – malena aplikacija koja omogućuje nativno korištenje Windows upravljačkih programa pod Linuxom. Za ovakve i slične probleme mahom su odgovorni proizvođači hardvera koji slabo ili nikako ne pružaju podršku za Linux. Očekujemo da će se ovakvi slučajevi riješiti u budućnosti.

Kada su u pitanju grafičke kartice potrebno je instalirati vlasničke upravljačke programe ukoliko želite koristiti 3D akceleraciju i sl. Upute za instalaciju driver-a za grafičke kartice pronaći ćete na stranicama distribucije koju koristite.