09th velj.2016

Kako biti sigurniji na Internetu?

by Goran Krstičević

Povodom Dana sigurnijeg Interneta odlučio sam vas počastiti tekstom Kako biti sigurniji na Internetu? Online privatnost je nešto na što bi svakako trebali obratiti pozornost — pogotovo na informacije o sebi koje ostavljamo na Internetu, a u većini slučajeva nismo niti svjesni kada to činimo.

kako biti sigurniji na internetu

Privatnost više nije samo problem slavnih osoba, problem je svih nas. Iako ne radimo ništa što nebi trebali raditi, koliko-toliko čuvamo privatnost na Internetu, pazimo što pregledavamo na Internetu, postoji velika vjerovatnost da je ipak naša privatnost ugrožena od strane reklamnih agencija više nego od strane bilo koga drugog. Naše svakodnevno uobičajeno surfanje se može pratiti, od jednostavnog Google pretraživanja do Web stranica koje se financiraju na temelju oglašavanja, kako bi nam se prikazali točno oni oglasi za koje postoji velika vjerovatnost da ćemo na njih kliknuti. Kako biti sigurniji na Internetu?

Na sreću, postoji mnogo načina na koje možemo spriječiti ovaj nadzor. U nastavku ću vam pokazati neke od mogućnosti da koliko-toliko zaštitite privatnost i ukazati na problem privatnosti na Internetu.

Anonimno surfanje

Naslovi u medijima sve više imaju tendenciju informiranja svekolikog pučanstva o tome kako vlade špijuniraju svoje građane. Međutim, dok je državni nadzor neosporan, prava invazija na našu privatnost dolazi s druge strane — ni manje ni više nego putem Google pretraživanja! Iako naizgled anoniman, Google ima naviku praćenja svojih korisnika prilikom pretraživanja s ciljem bombardiranja personaliziranim oglasima.

ddg

S druge strane, pretraživači kao što je primjerice DuckDuckGo, generiraju nepristrane rezultate pretraživanja bez dodanog profiliranja korisnika ili praćenja. Prebacivanje na manje komercijalne pretraživače sigurno će pomoći na putu prema anonimnosti.

Clear the slate

Jednostavno brisanje predmemorije (eng. Cache) i kolačića (eng. Cookies) kroz postavke Web preglednika je jedan dobar početak. Naravno, možemo koristiti i specijalizirane programe koji se koriste u tu svrhu kao što je primjerice CCleaner.

Keep it that way

Kada obrišemo nepotrebnu predmemoriju i kolačiće možemo početi koristiti privatne načine pregledavanja kao što su primjerice Microsoft InPrivate, Firefox Private Browsing ili Google Chrome Incognito. Isti odrađuju prilično dobar posao i spriječavaju praćenje od strane dosadnih kolačića. Nadalje, svi poznatiji Web preglednici imaju značajku blokiranja kolačića treće strane. Iako čak ni to neće stvoriti neprobojnu barijeru ipak je učinkovitije od mogućnosti Do not track request.

Još jedan jednostavan način kontrole privatnosti na Internetu je korištenje proširenja u preglednicima kako bi zakrpali njihove eventualne propuste. Aktivni Web sadržaji kao što su primjerice Java, Flash ili Silverlight mogu se koristiti za dobivanje informacija o operativnom sustavu bez našeg znanja i još mnogo toga. Proširenja kao što su primjerice NoScript za Firefox ili ScriptSafe za Google Chrome omogućuju nam blokiranje svih aktivnih Web sadržaje (isti će se pokrenuti jedino uz naše odobrenje).

Uočavanje špijuna

Ghostery-Header

Čak i ako je Web praćenje legitimno i obaviješteni smo o tome, činjenica što će se dogoditi bez znanja izaziva neprovjerenje. Da li bi bilo dobro kada bi mogli vidjeti tko pokušava izvući informacije o nama i spriječiti ga u tome? Upravo dodaci kao što su Ghostery i Disconnect to rade, a dostupni su za IE, Firefox i Chrome.

Šifriranje e-mail poruka

Privitci u e-pošti nisu jedini način na koji je naša privatnost ugrožena. Samo napisana poruka e-pošte je daleko od anonimne. Google i Yahoo! koriste iste principe, skeniraju sadržaj e-pošte te na posljetku postajemo meta personaliziranih oglasa. Na sreću postoji servis Hushmail sa ugrađenim PGP šifriranjem poruka. Valja naglasiti i da je navedena usluga bez oglašavanja što znači da nas neće zatrpati hrpom oglasa! Naravno, tu je i ProtonMail, no usluga nije trenutno dostupna već je za aktivaciju računa potrebno pričekati nekoliko dana/tjedana.

Veliki zločesti svijet

Razotkrivanje i blokiranje oglašivača ili enkripcija e-pošte može koliko-toliko povećati privatnost. Međutim, to nije dovoljno da bi bili skriveni. Kada god je računalo izravno povezano na Internet, u “radaru” smo, osim ako ne koristimo metode skrivanja IP adrese. Postoji nekoliko načina skrivanja IP adrese, ali prije nego se upustite u to razmislite da li vam je stvarno potrebno.

TOR na zadatku

Jedan od načina da se približimo potpunoj anonimnosti, i još k tome besplatno, je korištenje TOR preglednika — The Onion Router. TOR ima isti učinak kao korištenje Proxy poslužitelja — zavarava sustav praćenja lažnom lokacijom računala.

Freenet

Alternativa TOR-u je Freenet anonimna mreža. Razlikuje se od TOR-a jer Freenet predstavlja anonimnu mrežu na kojoj se komunicira i dijele datoteke s pouzdanim krugom kontakata. Radi na peer-to-peer principu, alocira dio tvrdog diska za pohranu podataka te ga dostavlja na mrežu. Podaci su šifrirani, a zahvaljujući end-to-end enkripciji Freenet mrežu je gotovo nemoguće probiti te je iz tog razloga idealna za anonimnu komunikaciju i dijeljenje datoteka.

Paranoično ili razborito?

snowden

Tijekom 2013. godine, Edward Snowden otkrio je javnosti da je preuzeo i ima u posjedu 1.7 milijuna povjerljivih dokumenata koji otkrivaju razmjere masovnog nadzora u SAD-u i diljem svijeta. Ključno otkriće je postojanje PRISM-a — partnerstva između NSA i sedam velikih tvrtki uključujući Apple, Google, Microsoft, Yahoo! i Facebook. PRISM omogućava da NSA pristupi e-pošti, dokumentima, fotografijama i osobnim dokumentima bilo kojeg ne-američkog državljanina, masovno i bez ikakvog upozorenja ili obavijesti.

Nadam se da sam vam u ovom tekstu uspio odgovoriti na pitanje “Kako biti sigurniji na internetu?” i barem malo pomoći u zaštiti privatnosti, a ako ste još uvijek paranoični vrijeme je da počnete brusiti vještine tajnog agenta 🙂