07th ožu.2016

10 najčešćih zabluda novih korisnika GNU/Linux sustava

by Goran Krstičević

Ako ste na Linux prešli bez pripreme koja podrazumijeva bar osnovno upoznavanje sa načinom rada ovog operativnog sustava, najvjerovatnije ćete biti zbunjeni drugačijim načelima u tretiranju programa, datotečnog sustava i njegove hijerarhije. U nastavku se nalazi 10 najčešćih grešaka koje prave novi korisnici GNU/Linux sustava.

linux

1. Sve radi kao pod Windowsom

Iznenađujući je podatak da prosječni korisnik ne zna koju verziju Windowsa korisiti. Za to postoji jasan i opravdan razlog — ne zanima ga i obično nije niti važno. Većina korisnika i dalje ima instaliran Windows 7 i koristi ga za zabavu, posao, Internet ili društvene mreže. Kada pređe na Linux, korisnik očekuje da sve radi na isti način kao i na Windowsu — promjena slike na radnoj površini, rezolucija monitora, pristup postavkama sustava i korisničkim računima… Veliki je korak kada novi Linux korisnik shvati da koristi drugačiji operativni sustav od onoga na koji je navikao i da taj operativni sustav radi drugačije.

2. Pokušaj pokretanja .exe datoteke

Mnogi novi Linux korisnici preuzmu sa Interneta ili prekopiraju sa nekog DVD diska instalacijsku datoteku omiljenog Windows programa i pokušaju ju pokrenuti. Kada se ne dogodi ništa ili još gore, kada dobiju poruku o grešci koju ne razumiju, ostaju zbunjeni, ljuti i frustrirani. Ne shvaćaju da Linux traži programe pravljene za Linux, isto kao što Windows zahtjeva programe pravljene za Windows.

3. Izbor pogrešne distribucije

Izbor distribucije je dilema koja muči nove Linux korisnike. Često pri izboru korisnici obrate pažnju na vizualni izgled i popularnost distribucije, a manje brinu o tome da li je određeni hardver i periferija podržana odgovarajućim upravljačkim programom.

4. Uzaludno traženje programa

Korisnici koji prelaze sa Windowsa najčešće zadržavaju naviku da programe za svoje računalo traže na istim Internet stranicama kao i ranije. I tamo, naravno, ne nalaze potrebne programe. Synaptic, Packagekit i Ubuntu Software Center, između ostalog, su izvanredni izvori programa koji rade pod određenom distribucijom.

5. Slanje LibreOffice dokumenata korisnicima Microsoft Office paketa

Ponosni na činjenicu da rade na alternativnom operativnom sustavu i da koriste alternativne uredske programe, novi Linux korisnici zaboravljaju da tablicu ili tekst spreme u svima čitljivom formatu, pa poslovna korespodencija izgleda kao igra gluhog telefona – čude se kako oni mogu otvoriti .doc ili .docx dokument, a njihov prijatelj ne može pročitati .odf dokument. Međutim, novije verzije Microsoft Office i LibreOffice uredskih programa podržavaju i .docx i .odf formate te je stoga problem kompatibilnosti sveden na minimum.

6. Izbjegavanje korištenja Terminala

Čak i iskusni korisnici računala izbjegavaju koristiti Command Line alat pod Windowsom. Novi Linux korisnici, zbunjeni drugačijim operativnim sustavom i naredbama koje on koristi, izbjegavaju korištenje Terminala, iako neka vrlo bitna podešavanja sustava mogu izvesti jedino korištenjem Terminala.

7. Brzo odustajanje

Radoznali Windows korisnici, udobno uljuljkani u poznavanje i navike korištenja Windowsa, ipak ponekad pokušaju upoznati i to čudo zvano Linux. Ali, kada se suoče sa drugačijim izgledom, hijerarhijom datotečnog sustava, drugačijim oznakama diskova i particija, prebrzo odustaju od eksperimenta i vraćaju se u komfort zonu poznatog okruženja.

8. Datotečni sustav i njegova hijerarhija isti su kao na Windowsu

Windows korisnici dobro znaju da im je C: disk onaj glavni, na njemu je Windows, programi, slike, glazba… Kad ugledaju hijerarhiju datotečnog sustava na Linuxu, neobične nazive datoteka, diskova i particija, zapitaju se kako ništa ne radi kako treba.

9. Zanemarivanje ažuriranja

Navika iz Windowsa da se preskače ažuriranje operativnog sustava i, najčešće Office paketa, prenesena na Linux, može novim korisnicima zadati glavobolju: redovno ažuriranje poboljšava i pridonosi stabilnosti operativnog sustava, sigurnosti sustava, a programi su uvijek nadograđeni na najnoviju verziju.

10. Prijava u sustav kao root

Administratorske ovlasti koje prosječan korisnik Windowsa preuzima u svom korisničkom računu prema zadanim postavkama spomenutog operativnog sustava dovoljno su rizična za neiskusnog korisnika. Tom logikom — da je korisnik gazda računala, mnogi Linux korisnici sebi daju prevelike privilegije nad operativnim sustavom, što, uz neiskustvo, može dovesti do ozbiljnih problema u radu.

Linux je operativni sustav koji “ispod haube” radi nešto drugačije od Windowsa, ali u uredskim poslovima, multimediji i na Internetu razlike zapravo i nema. Stoga je isplativo uložiti malo vremena i truda da biste bolje razumijeli kako ovaj operativni sustav radi. Kada savladate osnove i razlike koje dijele Windows i Linux i najvažnije — kada savladate navike koje ste donjeli sa Windowsa na Linux, moći ćete koristiti pun potencijal sigurnog i za korisnika lijepo upakiranog operativnog sustava. Linux zajednica će vam sa zadovoljstvom pomoći da prelazak sa Windowsa na Linux bude što lakši i bezbolniji.

Izvor: LiBRE! časopis, br. 5, str. 26, 27, 28